Stručnjaci o preporukama EU-a za uštedu goriva: "To je samo apel bez efekta. Treba učiniti nešto drugo"

Europska komisija priprema se za dugotrajne poremećaje u opskrbi energijom, a prema pisanju Politica europski povjerenik za energetiku i stanovanje Dan Jørgensen sugerirao je u pismu vladama zemalja članica Europske unije da bi "trebale suzdržati se od mjera koje mogu povećati potrošnju goriva, ograničiti slobodan protok naftnih proizvoda ili obeshrabriti proizvodnju u rafinerijama EU".

Ta Jørgensenova sugestija priziva u sjećanje mjere za racionalizaciju potrošnje goriva poduzimane tijekom ranijih naftnih i ekonomskih kriza od 1970-ih naovamo, poput 'nedjelje bez vožnje', smanjenja ograničenja brzine na autocestama pa čak i vožnje 'par-nepar' u bivšoj Jugoslaviji kada je zbog nestašice goriva bilo propisano da jedan dan u promet mogu samo vozila s parnim, a sljedeći dan s neparnim registracijskim brojem.

"Tko može platiti, taj će se voziti"

No pitanje je mogu li takve predložene mjere biti dubinski učinkovite ili samo periferno.

"To je samo preporuka koja je bezvrijedna. Nekakav apel u smislu 'budite razumni' kao što se za vrijeme pandemije covida govorilo 'ne izlazite iz kuće' pa su neki izlazili, a neki nisu", kaže energetski stručnjak i nekadašnji ministar gospodarstva Davor Štern.

"To je više neka filozofska preporuka, nego nešto čega bi se ljudi uistinu pridržavali. Tko mora voziti i onaj koji može platiti, taj će se voziti bez obzira na sve apele. Oni dobro zvuče, ali nemaju nekakvu svrhu", dodao je.

Štern smatra da su mjere koje je poduzela hrvatska Vlada nakon rasta cijena energenata zbog rata na Bliskom istoku "apsolutno dobre" i dane bi bilo loše kada bi bile i malo jače.

Štern: Evo kako se to rješavalo u 1990-ima

Podsjetio je i na to kako je Vlada u gospodarski turbulentnoj drugoj polovici 1990-ih rješavala problem poskupljenja goriva.

"Gubitak se generirao u Ini, koja je tada još bila hrvatska kompanija. Tržište je godinama imalo fiksnu cijenu goriva, a gubitak koji se generirao u Ini država je kasnije sanirala. Kasnije, kada više nije bilo opasno vrijeme u smislu gospodarskog razvoja, to se radilo povećanjem cijena."

Štern napominje da ga trenutno najviše smeta nekorektnost trgovaca koji, kako kaže, bezrazložno dižu cijene.

"Na poljoprivredne proizvode koji su posađeni prije šest mjeseci ne može utjecati sadašnja cijena nafte, a cijene tih proizvoda idu gore. Da je država kompenzirala čitavu razliku, ne bi imali nikakav argument za povećanje cijena. No sada je to psihološki moment na koji ne možemo previše utjecati. Samo povećanje cijena goriva i nije toliko veliko koliko bi netko očekivao u odnosu na prijašnje sukobe na Bliskom istoku", ustvrdio je.

Novotny: U Gradišću ne osjećaju krizu

I ekonomski analitičar Damir Novotny ne vjeruje u učinkovitost mjera štednje energenata.

"To su više preporuke i mislim da od toga neće ništa biti. Jedina prava mjera je podizanje razine proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. To jedino ima smisla i to će se vjerojatno i događati. Neke zemlje EU-a već su prilično energetski neovisne u tom smislu", kaže.

Europski povjerenik Jørgensen preporučio je državama članicama da razmotre i povećanje korištenja biogoriva kao zamjene za fosilna goriva. Na tragu toga Novotny nudi primjer austrijske pokrajine Burgenland iliti Gradišća.

"U Gradišću imaju i toplinske i električne energije više nego što je troše pa su im cijene znatno niže nego drugdje u okruženju. Tamo energiju proizvode iz obnovljivih izvora - iz šumske i poljoprivredne biomase, iz solarnih elektrana i vjetroelektrana i u potpunosti pokrivaju energetske potrebe svoje pokrajine. U gradu Güssingu imaju centar za proizvodnju goriva za motorna vozila iz obnovljivih izvora. Ako prevladava lokalna proizvodnja energije, kao u Gradišću, onda se oscilacije na tržištu ne osjećaju i njima cijene fosilnih goriva ne igraju preveliku ulogu. U tom smjeru bi EU trebala pojačati napore i poticaje", smatra Novotny.

"Bliski istok bit će nestabilan bar još deset godina"

Mjere štednje goriva i drugih energenata ne mogu trajati u nedogled, pogotovo kao preporuke, a Novotny napominje kako je nestabilnost Bliskog istoka trajna.

"Jedino u što možemo biti sigurni jest da će tamo i dalje biti nestabilno. Nestabilnosti na Bliskom istoku počele su prvim naftnim šokom 1973. godine i Jomkipurskim ratom, a nastavile se zaljevskim ratovima. Ovo je već peti naftni šok koji je dolazi otamo i nisam siguran da će se situacija smiriti u narednih desetak godina."

Stoga bi, smatra Novotny, prava učinkovita mjera EU-a bila poticanje lokalne proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.

"Hrvatska ima vrlo dobre mogućnosti za to, od biomase do vode i sunca. Jedino se tako može dugoročno riješiti ovisnost o energiji i energetskim šokovima koji dolaze s Bliskog istoka. A ove preporuke za štednju neće imati značajnijeg efekta", kazao je.